Kako si došao na ideju o pokretanju MARLEQ-a?
Kao neko ko je skoro 6 godina studirao i radio u Švedskoj, Sloveniji i Litvaniji, a pritom i dobijao ponude za posao u UAE, Holandiji, Poljskoj i Rumuniji, nekako prirodno se nametnulo da bogato međunarodno iskustvo prvo podijelim sa mladima i (svršenim) studentima. Mladi nemaju dovoljno znanja i vještina kako da dođu do posla u inostranstvu, kao i kako da izgrade uspješnu međunarodnu karijeru, ali imaju ogromnu želju da čuju različita iskustva od onih koji su u tome uspjeli i da nauče nešto novo. Tako sam spontano, prije četiri i po godine, pokrenuo MARLEQ, koji povezuje one koji traže posao sa iskusnim karijernim koučevima, koji ih mentorišu da što prije i lakše dođu do željenog zaposlenja.
Kako sada izgleda MARLEQ nekoliko godina kasnije?
MARLEQ je danas globalna kompanija, registrovana u Estoniji, koja svakodnevno pomaže kandidatima iz cijelog svijeta da pronađu adekvatnog karijernog mentora, kojih imamo oko dvadeset iz isto toliko zemalja. Do sada smo imali preko 650 klijenata, kojima su naši koučevi pomogli da prevaziđu mnogobrojne izazove u karijeri, od toga kako da bolje napišu CV, propratno pismo i LinkedIn profil, zatim da izaberu adekvatnu strategiju za traženje posla, unaprijede vještine intervjua i pregovaranja, izrade karijernu SWOT analizu, idr.
Šta misliš koja je to najčešća greška koju ljudi prave kada požele da menjaju posao?
Po mom mišljenju, najčešća greška je ta što kandidati ne znaju u cjelosti kako danas izgleda proces zapošljavanja, kao i redoslijed koraka kako doći do novog posla, koji im omogućava da budu bolje pripremljeni i efektnije djeluju. Dakle, kandidat/kinja treba, prvo, da uradi domaći zadatak, da razmisli šta želi da radi, koju vrstu posla, industriju i zemlju. Drugo, da napravi strategiju za traženje posla, zajedno sa akcionim planom. Treće, da pripremi atraktivan aplikacioni paket (CV, propratno pismo i LinkedIn), i da tek onda krene da aplicira i traži novi posao. Umjesto toga, kandidati srljaju i previše troše energiju na pogrešno izabrane kanale za apliciranje, apliciraju za različite poslove, industrije i zemlje sa neprofesionalno napisanim biografijama i LinkedIn profilima, uopšte nisu svjesni svoje negativne prve impresije koju izazivaju kod regrutera i HR profesionalaca, i onda se čude kako ih niko ne zove na intervjue.
Poprilično si uspešan na LinkedIn-u, gde uvek vredno deliš resurse i pomažeš ljudima da dođu do boljeg posla i uspešnije karijere. Kako uspešno sebe brendirati na LinkedIn-u?
Prije tačno četiri godine sam napisao prvi viralni post na LinkedIn-u, koji je imao preko 600.000 pregleda i tako je sve počelo. LinkedIn je vrhunska globalna mreža profesionalaca, gdje jedni drugima pomažemo, tako što dijelimo naša profesionalna iskustva, znanja i vještine. Ono što najbolje prolazi je storytelling, odnosno da umijete da ispričate vašu priču na zanimljiv način, tako što ćete podijeliti vaše profesionalne uspone i padove, prenijeti naučene lekcije i, pružiti korisne savjete i trikove. Da biste uspjeli na LinkedIn-u, ponovo vam je potrebna strategija, da izaberite svoju nišu, zatim budite svakodnevno aktivni, nudite konstantno kvalitetnu dodatnu vrijednost vašoj ciljnoj grupi, i umrežite se sa profesionalcima sa sličnim interesovanjima i uzajamno se podržavajte, kako biste postigli mrežni efekat.
Poslao si na stotine CV-jeva i dobio posao u Švedskoj. Šta misliš da je bilo presudno da ostvariš ovaj uspeh?
Prije 7 godina sam uspio da dobijem prvi posao u Švedskoj. Prvo sam poslao oko 500 aplikacija, kroz različite kanale, bez ikakvog uspijeha i niti jednog intervjua. Mijenjao sam nekoliko strategija i pristupa dok nisam došao do onog koji mi je dao rezultat.
U mom slučaju, to je bilo tako što sam direktno mejlom kontaktirao direktore firmi i slao im otvorene aplikacije, iako nije bilo posla u njihovim firmama. Poslao sam preko 400 mejlova, imao 30 intervjua i konačno nakon 3 mjeseca uspio da dobijem posao.
Dakle, za uspijeh su presudni bili upornost, mijenjanje taktike, ogromna želja da naučim nešto novo i da uspijem, iako nije bilo lako. Ali, prije svega presudno je bilo to što sam imao studentsku vizu na osnovu koje sam mogao da radim, jer zapravo dva najveća izazova su to što nemate EU pasoš i što ne znate švedski (ili bilo koji drugi lokalni) jezik. Danas bi moj pristup i niša bili potpuno drugačiji, jer bih se fokusirao samo na startap poslove.
Često pronalaženje posla u inostranstvu predstavlja Pandorinu kutiju. Da li možeš da podeliš neki tajni sastojak za sve ljude koji žele da pronađu posao u inostranstvu?
Sad iz perspektive karijernog kouča, koji je imao preko 200 klijenata iz 60 zemalja, mogu da kažem da je svako od nas individua za sebe i profesionalac koji na tržištu ima svoje prednosti i prilike, ali i nedostatke i prijetnje. Znate, neke profesije poput inženjera, medicine, i drugih su toliko deficitarni da je stvarno nekim profilima mnogo lakše da dođu do posla u inostranstvu. Iz mog iskustva, najbolje je kad izaberete jednu zemlju i onda se fokusirate samo na nju, jer ima toliko posla, tako da nam je potrebno pravilno kanalisanje energije. Ja konkretno imam 9 različitih strategija kako bih došao do posla u bilo kojoj zemlji. Ponavljam, potrebno je da odabere vašu nišu, poziciju, posao, industriju, kanal apliciranja, kako biste mogli da upakujete vaš paket ponude, koji će biti atraktivan regruterima, HR-u i menadžerima.
Koji je najbolji karijerni savet koji si dobio i koji ti je pomogao u karijeri?
Najbolji karijerni savjet koji sam dobio, dogodio se takođe prije 7 godina u Švedskoj, kada mi je jedan izvršni direktor na intervjuu za posao rekao da – ukoliko želim da uspijem, moram da imam mrežu kontakata u Švedskoj. Na to sam mu odgovorio da je baš i nemam, jer sam tek počeo da tražim posao, a on mi je odgovorio: ,,U redu, onda počni da je stvaraš.’’ I tako sam krenuo da kontaktiram preko 400 izvršnih direktora, išao sa njima na kafe, ručkove, intervjue za posao, i počeo da gradim mrežu kontakata. On mi je tada rekao da kod njih dosta toga funkcioniše preko preporuke, a onda sam ubrzo shvatio da je tako svugdje i da je to univerzalna stvar. Dakle, istina je kad kažu ’’networth is your network’’, odnosno da vrijediš onoliko koliko vrijedi tvoja mreža kontakata. Na kraju, moj savjet bi bio da se umrežavate i kreirate lični brend na LinkedIn-u, jer tako ćete kreirati mnogo više prilika nego što možete da zamislite.
